Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Obveznice". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

Sadržaj:

TOC \o "1-3" \h \z \u

Osnovna svojstva obveznica

Obveznica je dugoročni finansijski instrument kojim se njen emitent kao dužnik (zajmoprimac) obavezuje da vrati investitoru (zajmodavcu), u roku dospeća, pozajmljeni novac sa pripadajućom kamatom. Dakle, obveznica je hartija od vrednosti kojom se stvara dug na strani emitenta, jer se njenim emitovanjem pozajmljuje tuđi novac.

Obveznice su prenosivi elektronski dokumenti. Ranije su obveznice bile u materijalnom obliku, odnosno u obliku pisanih dokumenata. Danas se obveznice javljaju u obliku elektronskih zapisa koji se vode u Centralnom registru hartija od vrednosti. Izdavanje i prenos obveznica vrši se putem upisa u elektronski sistem Centralnog registra hartija od vrednosti. Obveznica se sastoji iz:

plašta i

kamatnih kupona.

Plašt sadrži sledeće elemente: oznaku da je obveznica i vrstu, naziv i sedište emitenta, oznaku da li glase na ime ili donosioca, denominaciju (nominalnu vrednost), naziv garanta (ukoliko su garantovane), visinu kamatne stope, procenat učešća u dobiti (ukoliko je to predviđeno), mesto i datum emisije, oznaku serije i kontrolni broj, faksimil potpisa i pečat, oznaku rokova plaćanja kamate i glavnice.

Kamatni kupon obveznice sadrži: oznaku serije i broj kupona, visinu kamate, datum dospeća, mesto, način plaćanja kamate i faksimil potpisa i pečata.

U formalnom smislu obveznica sadrzi tri bitna elementa :

fiksiran datum kada se pozajmljena suma mora vratiti – rok dospeća

nominalnu ili kuponsku kamatnu stopu

nominalni iznos duga ili glavnicu

Rok dospeća obveznice označava broj godišnjih perioda na kraju kojih emitent obveznice treba da izvrši obećanu isplatu glavnice i kamate. Instrumenti imaju različite rokove dospeća. To zavisi od odluke emitenta. Rok dospeća uslovljava novčani tok instrumenta, njen prinos do dospeća i cenu instrumenta. Što je period dospeća duži, mogućnost promene cene obveznice je veća.

Rokovi isplate glavnice i kamate poznati su u vreme kupovine obveznice. Nominalni iznos pozajmljene sume naziva se glavnica.

Kamata koju dužnik plaća imaocu obveznice na pozajmljeni iznos za vreme životnog veka instrumenta naziva se kuponom, a kamatna stopa u periodu dospeća instrumenta kuponska stopa ili nominalna kamatna stopa. Kuponska stopa je ugovorena kamatna stopa koja se primenjuje na nominalnu vrednost obveznice, ona je obično fiksna i ne fluktuira sa promenom tržišne kamatne stope. Stvarni troškovi kamate na iznos duga zavise od tržišne cene obveznice koja je uslovljena efektivnom kamatnom stopom na tržištu kapitala.

Ako je efektivna kamatna stopa veća od nominalne, emitovana obveznica će se prodavati uz diskont, odnosno po ceni nižoj od nominalne cene.

Kada je efektivna kamatna stopa niža od nominalne, emitovane obveznice će se prodavati uz premiju, odnosno po ceni većoj od nominalne cene. Što znači da cena obveznice za ulagače zavisi od prinosa do dana dospeća, koji bi on mogao da ostvari na drugim obveznicama uporedivog rizika koje se istovremeno nude na tržištu .

 

 

 

 

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ----------

www.maturski.org

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]